Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

BORCI OBILJEŽILI 72 GODINE OD DONOŠENJA ODLUKE O PODIZANJU USTANKA


Ličnosti koje su prije neku godinu upisane na ovoj spomen ploči su osnivači KP Crne Gore Milovan Đilas, Božo Ljumović, Blažo Jovanović, Savo Brković, Radoje Dakić, Budo Tomović, Krsto Popivoda, Periša Vujošević i Vido Uskoković kazao je juče u mjestu Ravni Laz predsjednik Udruženje boraca i antifašista Pipera Milutin Ljumović.

  Udruženje boraca Narodno-oslobodilačkog rata i antifašista obilježilo je u ponedjeljak u Piperima, u mjestu Ravni Laz, 72 godine od donošenja odluke o dizanju ustanka crnogorskog naroda u Drugom svjetskom ratu.  

Borba protiv zla

- Velika fašistička oluja koja je tih dana 1941. godine porobila čitavu Evropu, ovdje je zahvaljujući ovoj odluci Pokrajinskog komiteta Komunističke partije Crne Gore i njenog čelnog rukovodstva, omogućila crnogorskom narodu, da u skladu sa tradicijom o borbi za vječnu slobodu, krene u borbu protiv najvećeg zla XX vijeka – kazao je predsjednik Udruženje boraca i antifašista Pipera Milutin Ljumović.

Kako je naveo, hrabrošću i heroizmom, krvlju i životima, crnogorskih sinova i kćeri, na prostorima Crne Gore, ta ideološka opcija je zaustavljena, čime je ispisana jedna od najsvjetlijih stranica crnogorske istorije.

- Ličnosti koje su prije neku godinu upisane na ovoj spomen ploči su osnivači KP Crne Gore revolucionari, državnici i političari koji su svojim djelom obilježili 20. vijek. Danas s ponosom izgovaramo njihova imena a to su: Milovan Đilas koji je predstavljao CK KPJ, Božo Ljumović, Blažo Jovanović, Savo Brković, Radoje Dakić, Budo Tomović, Krsto Popivoda, Periša Vujošević i Vido Uskoković – kazao je Ljumović.

Iz Udruženja boraca su podsjetili – da su pripreme za oružani otpor protiv okupatora prije odluke na Ravnom Lazu vezane za savjetovanje od 24. aprila 1941.godine „koje je održano pod Velje Brdo gdje je dogovoreno oko prikupljanja oružja i organizovanja gerilskih četa“.

Svenarodni ustanak

Nakon ove odluke, na Ravnom Lazu 13. jula u zoru počele su akcije u barskom i cetinjskom srezu. Računalo se da u ustanku učestvuju samo gerilske grupe ali on je odmah poprimio svenarodno učešće. Oslobođena je skoro čitava Crna Gora za mjesec dana, sem Cetinja, Podgorice, Nikšića i Pljevalja. U početnim ustaničkim operacijama učestvovalo je 32.000 ljudi a okupatoru su nanijeti veliki gubici.

Osmog avgusta 1941. godine na pokrajinskom partijskom savjetovanju u Kameniku, zaokružena je platforma 13. julskog ustanka.

- Na tom skupu na planini Kamenik zaključeno je da oružana borba nije samo stvar komunista, već svih iskrenih patriota, rodoljuba koji žele nacionalno oslobođenje. Komunisti jesu bili najdosljedniji i najodlučniji u toj borbi ali ustanak je bio svenarodni na prostoru vascijele Crne Gore –kažu iz Udruženja boraca.

Učešće Crnogoraca u NOB-u

Borci NOR-a i antifašisti glavnog grada čestitali su crnogorskim građanima predstojeći praznik Dan državnosti – 13. jul, ističući da je udio Crnogoraca u NOB-u (1941 – 1945) bio ogroman.

- Od 26 partizanskih bataljona u Drugom svjetskom ratu, 14 je bilo iz Crne Gore. Trećina Crnogoraca su činili Prvu proletersku, dok su Četvrta i Peta proleterska brigada bile crnogorske. Oko 36% ratnih generala bilo je iz Crne Gore, 1.800 Crnogoraca rukovodilo je ratnim jedinicama jugoslovenskih naroda. Od 23 člana Vrhovnog štaba osmorica su bili iz Crne Gore. Od 1.350 narodnih heroja Jugoslavije, 250 je iz naše zemlje. Oko 41.000 građana Crne Gore položili su živote za slobodu naroda bivših republika Jugoslavije – navode iz Udruženja boraca.

J.K.

Izvor: Pobjeda
http://www.pobjeda.me/2013/07/08/borci-obiljezili-72-godine-od-donosenja-odluke-o-podizanju-ustanka/#.U76QaelZqUk