Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

RIJEČ VIŠE: SUBNOR JEDINA PRAVA ADRESA ZA OBNOVU SPOMENIKA NA TJENTIŠTU

Antifašisti bivše SFRJ okupiće se u Podgorici

PODGORICA - Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašista CrneGorebiće domaćin sastanka Organizacionog odbora boračkih organizacija svih bivših jugoslovenskih republika u Podgorici krajem mjeseca, kada ćebiti dogovoreno kako će se prikupljati novac za obnovu spomen-obilježja naTjentištu, u Bosni i Hercegovini, herojima Bitke na Sutjesci, kojem prijeti opasnost od klizišta koje se aktiviralo početkom februara i zahvatilo i plato u Dolini heroja na kojem se nalaze spomenik i kosturnica. Kako je za Pobjedu objasnio generalni sekretar SUBNOR-a, Dragan Mitov Đurović, ne planiraju samo da usmjeravaju sredstva, nego da budu matica oko koje će se okupljati i svi ostali koji budu htjeli da doniraju novac ili da pomognu na drugi način, kako bi se što prije i kvalitetnije sanirao spomenik.

- Ponudićemo na nacionalnom nivou,uključujući svakako Vladu i državne organe, koncept na koji način obezbijediti sredstva, kako pomoći i koliko–kazao jeĐurović, ističući da će, svakako, biti otvoren i žiro račun.

Delegacija

Samo dva dana nakon obrušavanja terena kod spomenika na Tjentištu, početkom februara, Đurović je sa kolegom Stevanom Radunovićem obišao spomen-obilježje. Time je, kako je istakao, izuzimajući Bosnu i Hercegovinu, SUBNOR Crne Gore bio prvi čija je delegacija tada posjetila Dolinu heroja.
-Prva smo organizacija koja je posjetila jugoslovensko svetilište na Tjentištu. Nijesmo to učinili ishitreno, niti davanjem po 10 ili 15 eura – naglasio je Đurović.

Prema njegovim riječima, tokom posjete razgovarali su sa direktorom Nacionalnog parka „Sutjeska“Dejanom Pavlovićem, koji ih je upoznao sa aktivnostima koje će preduzeti da bi u najskorije vrijeme objekat bio saniran.

- Sa Tjentišta smo tada obavijestili i sve medije, ali niko nije objavio ni informaciju, ni fotografiju– rekao je Đurović.

Nekoliko nevladinih organizacija nedavno su pozvale da se organizuje akcija prikupljanja sredstava za obnovu spomenika na Tjentištu. Naš sagovornik kaže da su to zasebne inicijative, te da svako ima pravo da ponudi lični doprinos.

-Međutim, SUBNOR i antifašisti Crne Gore prava su adresa za to pitanje. Ne sporimo i nemamo prava da sporimo ničije angažovanje i zahvaljujemo svima koji su samoinicijativno pokazali interesovanje –poručio je Đurović.

Prema njegovim riječima, SUBNOR nije žurio zbog toga što čekaju najavljeni sastanak Organizacionog odbora krajem mjeseca. - Radimo to kako bi obnova i sanacija spomenika bila jugoslovenska inicijativa svih. Nijesmo žurili ni zbog toga što još nije završen projekat sanacije, ali smo u stalnoj komunikaciji sa upravom Tjentišta – naglasio je on. Sastanku će prisustvovati i, kako je naveo, direktor Nacionalnog parka

„Sutjeska“ Dejan Pavlović. - Ono što smo na sjednici Predsjedništva prije godinu i Glavnog odbora dogovorili je da kada bude obnavljana spomen kuća, ekipa naših konzervatora bude spremna da besplatno da doprinos konzervatorskim radom, odnosno obnovi spomen kuće na Tjentištu – naglasio je Đurović. Ove godine će SUBNOR i antifašisti Crne Gore, kako je kazao, vjerovatno biti organizatori i programski domaćini centralne svečanosti na Tjentištu, povodom 75 godina od Bitke na Sutjesci.

- SUBNOR slavi veliki broj jubileja ove godine - osnivanje naše boračke organizacije, zatim 75 godina od slavnih bitaka na Neretvi i Sutjesci i od zasijedanja AVNOJ-a, ali i jubilarnu godišnjicu velikih istorijskih događaja za Crnu Goru–naveo je Đurović.

Djelovanje

Član predsjedništva SUBNOR-a Stevan Radunović za Pobjedu je rekao da je stanje na terenu u Dolini heroja veoma zabrinjavajuće.

- Spomen-kompleks je ozbiljno oštećen, a stekao se utisak da prijeti opasnost za spomen-kosturnicu, u kojoj su sahranjeni borci koji su položili živote u bici na Sutjesci, njih 3.301 – naglasio je Radunović.
Za svakoga ko, kako je kazao, ima osjećaj poštovanja prema ovom slavnom događaju iz naše prošlosti i njegovim učesnicima, kao i pijetet prema neustrašivim borcima koji su poginuli i sahranjeni u zajedničkoj grobnici, ovo stanje, rekao je, izaziva neprijatan i bolan osjećaj.

Uprava Nacionalnog parka „Sutjeska“ odmah je organizovala čišćenje i osposobljavanje odvodnih kanala i sistema drenaže površinskih voda, kako bi spriječili dalja oštećenja.

-Uporedo će se raditi projekat sanacije. Očekuju da će za to biti potrebna sredstva koja prevazilaze njihove mogućnosti, te da će im za to biti potrebna veća podrška i pomoć. Zbog toga je potrebno zajedničko rješavanje problema. Ne bi bilo dobro pojedinačno i nesinhronizovano traženje rješenja za podršku – smatra Radunović.

Simović: Izgled spomenika govori o državi

Potpredsjednik SUBNOR-a Slobodan Simović za Pobjedu je kazao da izgled i stanje jednog spomenika govori o državi, a da je misija spomenika da povezuje ljude i da iz njega zrače patriotizam, humanizam i ljudskost.

- Narodnooslobodilačka borba ima veliku emancipatorsku ulogu i pokazala je i ispoljila veliku moralnu vrijednost – brigu o čovjeku. Čovjek je iz ove borbe izašao drugačiji – slobodan, sa svim demokratskim pravima, sa ljudskim pravima – rekao je Simović. Bitke na Neretvi i na Sutjesci su, kako je naveo, naše dvije najveće, najkrvavije, najteže i najslavnije narodnooslobodilačke vojne od 1941. do 1945.

- Posebno Bitka na Sutjesci, gdje je potvrđena de inicija da je istorija nauka o ljudskom životu. Tamo i tada je došla do izražaja puna pažnja čovjeka prema čovjeku, jedinice prema jedinici, druga prema drugu... – opisao je Simović.

Narodnoslobodilačka borba se, prema njegovim riječima, najbolje uči u kanjonima Neretve i Sutjeske – teške drame su se tamo odigrale.

- Poslije Sutjeske, Njemci više ni ne pokušavaju da putem opkoljavanja unište narodnooslobodilačku vojsku. Uvjerili su se da to ne mogu, pa su se uglavnomdržali gradova i komunikacija – istakao je Simović. Njemci su, kako je kazao, rado primjenjivali taktiku – opkoliti i uništiti.

- Na Sutjesci im je to uspjelo samo u odnosu na Treću diviziju Save Kovačevića. U njenom sastavu desetkovana je Peta crnogorska proleterska udarna brigada, koja je od svojih 1.000 boraca izgublia oko 400. Čak u Vrhovnom štabu, kao u vojno-političkom rukovodstvu, razmišljalo se da se ta jedinica raspusti. Ali, to Tito nije dozvolio zbog njenog slavnog ratnog puta, pa se ta brigada prilivomnovih boraca iz redova omladine i drugih antifašističkih organizacija brzo oporavila i popunila – objasnio je Simović.

Na Sutjesci su, istakao je, ratovali pripadnici svih jugoslovenskih naroda, a istorijski podaci govore da je tamo herojski poginulo oko 1.000 Crnogoraca. - Obično se samo misli na Crnogorce, Srbe, Dalmatince - ne. Tamo je bilo Čeha, Poljaka, Bugara, Rusa, Muslimana, Bošnjaka – pripadnika svih naroda koji imaju jugoslovenski karakter i obilježje – rekao je Simović. To sada, prema njegovim riječima, treba da povratimo u okviru zahtjeva i životnog i evropskog – da se regionalna saradnja među narodima Jugoslavije ponovo uspostavi. - Veoma smo potrebni jedni drugima. Da ne živimo jedni pored drugih, nego da živimo zajedno i ljudski – poručio je Simović.

Spomenik palim borcima na Sutjesci, podsjeća Dragan Mitov Đurović, bio je tokom ratova devedesetih česta meta nasrtaja, ali je preživio sve devastacije.

- Kako piše u zapisima, trebalo je 1.000 kilograma eksploziva da bi se srušio. To se, srećom, nije desilo. Uništena je spomen soba, djelo crnogorskog arhitekte iz Martinića, Ranka Radovića, ali mlada ekipa obnavlja Tjentište – rekao je on i dodao da to čine s mnogo entuzijazma.

Autor: J. BEHAROVIĆ

Izvor: Pobjeda