Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

„ŠETNJOM ZA MIR“ OBILJEŽEN MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV FAŠIZMA I ANTISEMITIZMA

Antifašizam najveća vrijednost slobode

PODGORICA – Na Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma 9. novembar, tu smo da zajedno prošetamo, da se radujemo miru i poručimo da ćemo se uvijek boriti za slobodu jer je to naša budućnost i naš izbor – poručio je juče generalni sekretar Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore Dragan Mitov Đurović.

„Šetnjom za mir“ Podgoričani su juče pokazali otpor fašizmu i antisemitizmu, pa su u to ime cvijeće na spomenik Partizanu borcu na brdu Gorica položili borci, učenici osnovnih i srednjih škola, profesori, nastavnici, mališani iz vrtića. Manifestaciju koja je trajala više od dva sata organizovao je Savez udruženja boraca NOR-a i antifašista u saradnji sa Udruženjem boraca glavnog grada i Kulturno-informativnim centrom „Budo Tomović“.

Đurović je kazao da je šetnja znak sjećanja na one koju su u Drugom svjetskom ratu bili žrtve fašizma da bismo mi danas imali mir.

- Zajedno sa najmlađima ćemo da se borimo za slobodu jer je to naša budućnost - rekao je on. Direktorica KIC-a Snežana Burzan rekla je da će manifestacija starije i iskusnije da podsjeti, a mladima biti pouka da su ljubav, dobrota i život u slobodi i međunacionalnom i međureligijskom skladu progres društva i čovječanstva.

- Crnogorci su uvijek bili na strani pravde, istine i slobodarstva. Uvijek nam je naše ognjište bilo najtoplije, a nekada smo ga čuvali uz puno žrtava - rekla je Burzan. Studentkinja druge godine Pravnog fakulteta u Podgorici Tijana Vidaković poručila je da je antifašizam najveća vrijednost koju može braniti slobodna država.

- Antifašizam je amanet koji su mladim generacijama ostavili oni kojima je mladost ostala kraj pušaka i na vrhovima bajoneta. Danas je zadatak da očuvamo tu ideju i da se trudimo da ova ideja bude afirmisana što više i da što više mladih posjećuje ovakve događaje i da svakako budu ponosni na našu istoriju – rekla je Vidaković.

Crnogorci su uvijek bili na strani pravde, istine i slobodarstva. Uvijek nam je naše ognjište bilo najtoplije, a nekada smo ga čuvali uz puno žrtava - rekla je Snežana Burzan

Studenti ne znaju što se dogodilo 13. jula 1941.

Istraživanja koja je uradio Centar za građansko obrazovanje o tome koliko crnogorski studenti znaju o antifašističkom otporu u XX vijeku u Crnoj Gori, regionu i Evropi pokazalo je da čak njih 76,07 odsto ne zna da se 13. jula 1941. godine desio ustanak u Crnoj Gori protiv fašističke okupacije.

- Više od polovine studenata UDG 53,3 odsto i više od 1/3 studenata Pravnog fakulteta UCG-a ne zna da se tada desio ustanak po kojem Crna Gora obilježava jedan od najznačajnijih državnih praznika - piše u saopštenju CGO. Čak 74,64 odsto mladih ne zna kada se antifašizam kao pokret razvio.

- Najbolje znanje pokazali su studenti/kinje Filozofskog fakulteta UCG među kojima je 82 odsto njih znalo odgovore, a nešto lošiji su bili studenti/kinje UDG i Ekonomskog fakulteta UCG-a sa po 60 odsto netačnih odgovora - piše u saopštenju te nevladine organizacije. Među ličnostima koje su simbol antifašizma, studenti najčešće navode Josipa Broza Tita (72,5 odsto), Vinstona Čerčila (61,79 odsto) i Frenklina Ruzvelta (56,43 odsto).

- Skoro jedna četvrtina crnogorskih studenata (24 odsto) navodi Krsta Popovića kao antifašistu, iako se radi o kontroverznoj ličnosti crnogorske istorije, koja je bila u bliskoj vezi sa fašističkom Italijom - piše u saopštenju CGO. Terensko istraživanje je sprovedeno od 1. do 6. novembra, među 280 studenata, 230 sa Univerziteta Crne Gore (UCG) i 50 sa Univerzitata Donja Gorica (UDG) starosne dobi od 18 do 30 godina.

K.J.

Šetnja i u Nikšiću

NIKŠIĆ - U organizaciji UBNOR-a i antifašista juče je „Šetnjom za mir“ i u Nikšiću obilježen Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma. Prema riječima predsjednika ove organizacije Slobodana Bata Mirjačića naš narod je zajedno sa svim narodima svijeta dijelio i dijeli slobodarsku tradiciju i vječno mladu borbu protiv čizme fašizma, koja je u smrt odvela blizu 70 miliona ljudi. Profesor Budimir Damjanović, govorio je o „Kristalnoj noći“, koja se desila upravo na 9. novembar 1938. godine kada se desio masovni pogrom Jevreja u Njemačkoj, gdje je nestao svaki vid humanizma i ljudskih prava.

- O povredama ljudskog dostojanstva, diskriminaciji i kršenju ljudskih prava, nepravdi i nasilju potrebno je govoriti javno i sa jasnom osudom - poručio je Damjanović.

M. R.

Izvor: Pobjeda
http://www.pobjeda.net/protected/listalica/2017-11-10/#8/z