Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

INTERVJU: ZUVDIJA HODŽIĆ, PREDSJEDNIK SUBNOR-A I ANTIFAŠISTA CRNE GORE

Naša je partija Crna Gora

Imamo svoj program i cilj, ali i interese neodvojive od Crne Gore i našeg društva. Za njih ćemo se uvijek zalagati - borački, demokratski, ljudski i patriotski

PODGORICA - Aktuelni predsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore prvi je čelni čovjek krovne organizacije boraca NOR-a koji iza sebe nema status partizana borca.

Njegovi prethodnici, svi listom, bili su revolucionari i ratni komandanti jedinica JNA. To je dodatni motiv da svom poslu prilazi s pijetetom i sebi svojstvenom odgovornošcu. Za Pobjedu govori povodom 9. maja, Međunarodnog dana pobjede nad fašizmom.

POBJEDA: Ustanički Trinaesti jul državni je praznik; prvo i najveće državno priznanje nezavisne Crne Gore – Orden crnogorske zastave I stepena, dodijeljen je Vašoj organizaciji. Znaci li to da je u Crnoj Gori za sva vremena uspostavljena jasna razlika između fašizma i antifašizma i zna se što je dobro, a što je loše?

HODŽIC: To što je ustanički Trinaesti jul državni praznik i što je prvo i najveće odlikovanje dodijeljeno Organizaciji koja baštini tekovine NOB-a – potvrda je da savremena Crna Gora zna koje su i šta su civilizacijske vrijednosti, slobodarski duh i snage koje vode naprijed. Igo je zapisao da nijesu lokomotive te koje vuku naprijed, nego ideje. Crna Gora je uvijek znala da jasno razlikuje zlo od dobra, slobodu od ropstva, pravdu i pravo od nepravde, vrline od mana, čojstvo od nesojluka. Današnja Crna Gora je „genetski, biološki i sociološki“ nasljednik te tradicije pa joj je i lako da odvoji žito od kukolja, fašizam od neofašizma. Fašizam, kao uostalom i zlo, ne može biti zauvijek iskorijenjen, ali će svijet biti sve sposobniji i spremniji da ga onemogućava u njegovom djelovanju.

POBJEDA: Zašto nije bespredmetno u savremenoj Crnoj Gori upozoravati na fašizam? Zašto i kako ideju antifašizma treba promovisati?

HODŽIC: Nije, jer je fašizam poražen, ali ne i pobijeđen. Pojavljuje se i ispoljava u raznim oblicima, prerušava se i prilagođava, djeluje javno i potajno ne mijenjajući ćud. Bitke u miru mogu biti značajne kao one u ratu. Crna Gora jeste slobodna i slobodarska, crnogorski narod vaspitavan na čojstvu i junaštvu, visokim etičkim principima, ali je i onih koji su od njih odstupali uvijek bilo. Fašizma je danas najmanje tamo gdje je nastao. Tamo su i sankcije najstrože, jer su te države svjesne koliko im je zla nanio, njegove pogubnosti i trajnih posljedica – kulturoloških, socioloških, psiholoških. Ima li fašizma kod nas? Naravno. Što je drugo nego fašizam kad „frontovci i demokrate“ organizovano, metodom Hitlerovih jurišnika upadaju i provaljuju u parlament, mitinguju pod četnickim parolama i simbolima; kad su opozicija državi u trenutku kad se očekuje punopravno članstvo u Evropskoj uniji, ekonomski napredak i prosperitet, kad ima međunarodni ugled, kad su u njoj u punom zamahu demokratski procesi. Domaci nacionalizam, klerikalizam, šovinizam, primitivizam su najopasniji. Zato moramo stalno ukazivati na njihove pojave, suprotstavljati im se, boriti se. Promovisati ideje antifašizma znači nova osvajanja slobode.

POBJEDA: Kako gledamo na prilike u susjedstvu, a kako susjedne boračke i antifašističke organizacije gledaju nas?

HODŽIC: Njima je sad teže nego u ratu, gotovo djeluju ilegalno, osjećaju se poniženim i uvrijeđenim. Naši susjedi su ratovali da bi pokazali da se ne može živjeti zajedno, mi smo pokazali da se jedino tako i može živjeti. Zato i služimo kao uzor. Kod nas je nemoguće i nezamislivo izjednačiti četnike i partizane, žrtve i zločince, borce za slobodu i kvislinge. Naša je država utemeljena na antifašizmu. Državni i politički čelnici su naši članovi, učestvuju na našim manifestacijama, govore na skupovima , akademijama i proslavama. Proslave Trinaestog jula koje organizujemo u raznim krajevima Crne Gore veličanstvena su manifestacija narodne volje, patriotizma, osjećanja ponosa.

POBJEDA: Organizaciji na čijem ste čelu, u dijelu javnosti prebacuju da se nekritički odnosi prema vlasti. Što Vas povezuje, a za šta, kad su potezi vlasti u pitanju, nemate razumijevanja?

HODŽIC: Vlast nije izabrana po našoj želji nego po narodnoj volji. Poštujemo je koliko to zaslužuje, ali je i kritikujemo. Njena antifašistička strateška opredijeljenost čini da taktički zažmurimo na greške koje učini. Nemamo razumijevanja za neke njene „poteze“ i otvoreno ih kritikujemo, kao na primjer na blagonaklonom odnosu prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi koja se ponaša kao da je država njena, a ne odvojena od nje. Otima društvena dobra, imovinu, manastire, postavlja „limenku“ na vrh Rumije. Vlast mora da primijeni zakon, da poštuje odluke koje je sama donijela. Mora sankcionisati ponašanje mitropolita Amfilohija, njegove govore mržnje, raspirivanje nacionalističkih strasti, negiranje crnogorske nacije, vjerski fanatizam. Zamjeramo joj na odnosu prema Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi i njenim vjernicima, na postojanju mafijaških klanova, korupciji, neopravdanim socijalnim razlikama, rasprodaji društvenih dobara. Za nas je moralnopolitička osuda jaca od sudske; za vlast su važnije sudske presude, a one su i za najteža kriminalna djela preblage.

*********************************

To što je ustanički Trinaesti jul državni praznik i što je prvo i najveće odlikovanje dodijeljeno Organizaciji koja baštini tekovine NOB-a – potvrda je da savremena Crna Gora zna koje su i šta su civilizacijske vrijednosti

*********************************

Pristupanje Crne Gore NATO-u dokaz je mudrosti

POBJEDA: Crna Gora i NATO. Da li je energija koju je politička elita uložila u ostvarenje tog cilja valjan pokazatelj njene odlučnosti da se Crna Gora, prvi put u svojoj istoriji, utemelji kao društvo koje ne toleriše vlastito žrtvovanje za račun tuđih interesa?

HODŽIC: Pristupanje Crne Gore NATO-u dokaz je mudrosti i hrabrosti političke elite, savladane istorijske lekcije da ne ispaštamo za svoje iluzije i zablude – da se borimo za interese drugih na štetu svojih. Naučila nas je to 1918. i Mojkovac – pobjeda pretvorena u poraz, naučilo nas je osvajanje Skadra - gubitkom svoje države, naučio nas je Trinaestojulski ustanak i Odluke CASNO-a „da sami stvaramo svoju sudbinu i snosimo odgovornost za nju“, naučila nas je i 1990. kad nas je „bratski zagrljaj“ umalo udavio, naučilo nas je referendumsko Da, ovoj i ovakvoj Crnoj Gori... Voljeli smo Jugoslaviju više od drugih, i više od drugih zažalili smo za njom. U njoj nam nije bilo bolje nego drugima, a bilo nam je najbolje. I prije drugih shvatili smo da je nema i da je ne možemo odbraniti. Nemamo iluzija da je možemo obnoviti. Ali imamo Crnu Goru, ravnopravnu u savezu evropskih država, imamo mir i stabilnost, sve uslove za ekonomski razvoj i napredak.

Mladi antifašisti su naša snaga

POBJEDA: Planirate li da program SUBNOR-a osavremenite, prilagodite mladim ljudima, antifašistima?

HODŽIC: Ko ne ide ukorak sa vremenom ili pred njim, nikud neće stici. Oni koji mogu više, obavezniji su da više i urade. Naše obaveze nećemo prenositi na druge. Možemo i hoćemo više nego drugi. Program SUBNOR-a prilagođavamo mladim antifašistima. Oni su naša snaga. Naš glavni zadatak je njegovanje tekovina NOB-a i revolucije i to nas obavezuje da punu pažnju posvetimo našim „Skojevcima“. Izviđaci su naši kolektivni članovi, Vojsku Crne Gore ne odvajamo od sebe, organizujemo kviz – takmičenja srednjoškolaca iz istorije NOB-a, raspisujemo konkurse za literarne radove, organizujemo marševe i pohode. Trudimo se da mlade antifašiste uključimo u međunarodnu saradnju, da budu sa svojim vršnjacima na antifašističkim manifestacijama, kampovima i slično. Zakonom biologije najbolji odlaze; zakonom biologije najbolji dolaze. Na mladima svijet ne ostaje; mladima svijet pripada.

Vlatko SIMUNOVIĆ

Izvor: Pobjeda
http://www.pobjeda.net/protected/listalica/2017-05-09/#7/z