Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

VIJEK SJEĆANJA NA TRAGEDIJU KOD MEDOVE OBILJEŽEN U REKTORATU UNIVERZITETA CRNE GORE

Metafora osjećanja pripadnosti domovini

PODGORICA - Svečana akademija posvećena sto- godišnjici stradanja crnogorskih ratnih dobrovoljaca kod albanske luke Medova održana je juče u Rektoratu Univerziteta Crne Gore. Program je počeo otvaranjem izložbe foto-materijala o medovskoj tragediji i ondašnjoj Crnoj Gori, koja je naslovljena „Od Medove do Lovćenske vile“. Nakon otvaranja postavke, čiji su autori Marijan Mašo Miljić, Saša Samardžić i Zoran Đukanović, predstavljena je monografija „Vijek sjećanja, Medova 1916 – 2016.“.

Djelo je objavljeno u izdanju Matice crnogorske, Uprave za dijasporu i Udruženja Crnogoraca Amerike i Kanade.

Trajno sjećanje

Na Badnji dan, 6. januara 1916. godine, kod albanske luke Medova stradalo je oko 400 crnogorskih ratnih dobrovoljaca, iseljenika iz Sjeverne Amerike. Oni su poginuli nakon što je brod „Brindizi“, kojim su putovali od istoimene italijanske luke, naišao na podvodnu minu i potonuo. U znak sjećanja na ovu tragediju, na Cetinju je 1939. godine podignut spomenik Lovćenska vila, rad slavnog vajara Rista Stijovića.

O monografiji, koja ovaj tragičan događaj čuva od zaborava, govorio je urednik publikacije i predsjednik Matice crnogorske Marko Špadijer. On je objasnio da ovo obimno djelo obuhvata poruku inicijatora, crnogorskog iseljenika Blaža Sredanovića, studiju Marijana Maša Miljića o fenomenu crnogorskih iseljenika dobrovoljaca u ratovima, rezultate podvodnog istraživanja olupine broda „Brindizi“ Ilira Čapunija i pregled javnog sjećanja na medovsku katastrofu Gordane Barović, sa posebnim akcentom na spomenik Lovćenska vila na Cetinju.

- Istorija Crne Gore je istorija ratova za slobodu male balkanske države koja je vjekovima opstajala na limesu carstava i civilizacija. Njeni brojni bojevi i stradanja prepunili su adrenalinom patriotsko i slobodarsko osjećanje pripadnosti domovini, jednako svojstveno stanovnicima i iseljenicima. Medovska katastrofa je istorijska metafora crnogorskog shvatanja dužnosti prema otadžbini. Zaslužuje da se trajno njeguje u na- cionalnoj memoriji – rekao je on.

Muzej iseljeništva

Špadijer je istakao da je obilježavanje stogodišnjice stradanja dobrovoljaca iz Amerike i Kanade dobar povod da se pristupi osnivanju muzeja crnogorskog iseljeništva.

- Ova ideja nije nova, ali nika- ko da se realizuje. Sada kada imamo svoju diplomatiju, sve bolje veze sa potomcima starih pečalbara, razvijene muzejske ustanove, svijest o značaju iseljeništva za razvoj Crne Gore, ne treba da dozvolimo da nam birokratska ljenost uskrati jednu ustanovu kojom bismo se mogli ponositi kao što danas činimo spomenikom Lovćenska vila na Cetinju – poručio je Špadijer. U okviru akademije, o tragediji pod Medovom, dobro- voljcima i iseljenicima govorio je književni kritičar Marijan Mašo Miljić.

- Crnogorska vojska je 1916. godine položila oružje prvi put u svojoj istoriji. Ostavljena i izdana od saveznika, Crna Gora je okupirana. Ali, „plava grobnica“ pod Medovom i ona „bijela kosturnica“ na Mojkovcu, izrasle su u meta- foru, u zvijezdu njegoševsku, vitlejemsku, iz koje je zaplepršala zastava na Ist Riveru, kao ona sa kojom su crnogorski dobrovoljci krenuli iz Kanade 1915. i 100 godina kasnije stigli kući, u panteon crnogorski – rekao je Miljić. Novinar i publicista Dragan Mitov Đurović vodio je program i čitao odabrane odlomke iz monografije.

Lukšić: Uzor u ljudskom i patriotskom smislu

Direktor Uprave za dijasporu mr Predrag Mitrović rekao je da je tragedija kod Medove jedan od najsvjetlijih primje- ra patriotizma i odanosti domovini. Najavio je da će odavanje počasti ovom događaju biti nastavljeno u drugim crnogorskim grado- vima i u Sjevernoj Americi. U ime organizatora akade- mije, Ministarstva vanjskih poslova i evropskih inte- gracija, govorio je potpred- sjednik Vlade i ministar tog resora Igor Lukšić. On je dao ocjenu ovih herojskih događanja za Crnu Goru iz današnje perspektive.

- Tokom Drugog svjetskog rata i poslijeratnih decenija, ovaj događaj je ustupio mjesto drugim politički važnijim događajima. Danas, pogotovo nakon što je Crna Gora povratila svoju nezavisnost, ovaj događaj nam polako postaje ono što je trebalo oduvijek da bude – uzor i vodilja u ljudskom i patriotskom smislu – rekao je Lukšić.

M. I.

Izvor: Pobjeda
http://www.pobjeda.net/protected/listalica/2016-01-15/#18